Najveće značenje grada proizlazi upravo iz njegovog položaja, s obzirom da on savršeno spaja Jadransko more s kopnom, pa je stoga neizmjerno važan lučki grad. Danas je Trst najveća luka na Jadranskom moru, koja predstavlja glavnu prometnu poveznicu za kontinentalne zemlje poput Austrije.
Sadržaj:
Trst kroz povijest
Povijest Trsta kreće u starom vijeku, kada ga su ga naseljavala ilirska i venetska plemena. Već u 2. stoljeću prije Krista područje današnjeg Trsta zauzimaju Rimljani, nazivajući ga Tergeste. U vrijeme Julija Cezara Trst postaje kolonija, no nakon raspada Rimskog carstva, Trst dolazi u posjed Bizanta i postaje važan vojni logor.
Trst mestni muzej Siera di San Sabba
U sljedećih nekoliko stoljeća, Trst često mijenja vlast. U 8. stoljeću on je dio Franačke države kao gradska komuna, a kratko vrijeme u 14. stoljeću njime također vlada i Mletačka republika. Ipak, značaj Trsta prepoznat je tek u 18. stoljeću, kada ga je habsburški car Karlo VI. proglasio slobodnom carskom lukom.
Razvoj Trsta
Iako je za vrijeme Napoleona Trst nekoliko puta promijenio vlast, nakon što je ponovno vraćen pod Habsburšku monarhiju kreće rapidan razvoj grada. Tijekom 19. stoljeća Trst se razvija kao najznačajnija luka u cijeloj Habsburškoj Monarhiji, u tolikoj mjeri da je prva željeznička pruga sagrađena u Monarhiji imala trasu Beč-Trst. Svoj status kozmopolitskog grada u 20. stoljeću Trst je zaslužio zbog raznovrsnog stanovništva koje je pripadalo raznim nacijama, religijama i narodima.
Kroz svjetske ratove prepoznata je važnost Trsta kao prometnog čvorišta te su za njega vođene oštre borbe. Ipak, nakon brojnih previranja koja su rezultirala stvaranjem slobodnog teritorija Trsta, 1954. potpisan je Memorandum o razumijevanju u kojemu je detaljno propisano koji će dio slobodnog teritorija pripasti Italiji, a koji tadašnjoj Jugoslaviji (danas na teritoriju Slovenije).
