Posjetite Dioklecijanovu palaču u Splitu za putovanje u prošlost
Sadržaj:
Povratak u rane dane Dioklecijanove palače
Dioklecijanova palača, na hrvatskom nazvana Dioklecijanova Palača, najbolje je mjesto za početak istraživanja Splita. Uostalom, to je izvor onoga što je danas poznato kao Stari grad Splita. Mnogi stoljeća povijesti Splita nalaze se unutar zidina palače koju je izvorno izgradio car Dioklecijan.
Posjetitelji koji istražuju ovu UNESCO-vu lokaciju mogu se radovati upoznavanju bogate povijesti Splita. No, imajte na umu da, iako osnovna struktura palače ostaje, ona više nije u svom izvornom obliku.

Izgradnja palače započela je 298. godine nakon careve pobjedničke bitke protiv Egipćana. Njegova lokacija uz more odabrana je jer je blizu Salone, današnjeg Solina.
Tada je Salona bila glavni grad rimske provincije Dalmacije i rodno mjesto Dioklecijana. Također se kaže da je Dioklecijan posebno odabrao to mjesto zbog njegovih ljekovitih sumpornih voda.
Nakon abdikacije Dioklecijana 305. godine, preselio se u palaču okrenutu prema Jadranu zajedno sa svojom obitelji, slugama i vojskom. Ostatak svog života proveo je tamo do svoje smrti 311. godine.
Nakon njegove smrti, Dioklecijanova palača nastavila je biti dio rimskog dvora. Međutim, vjeruje se da je palača na kraju napuštena.
Ova palača u Splitu ponovno je primila stanovnike tijekom 7. stoljeća kada su građani Salone tražili zaštitu od invazije Slavena. Upravo su izbjeglice pretvorile ostatke palače u grad za sebe.
Transformacija
Mnogi spomenici i strukture u palači su prenamijenjeni. Dioklecijanov mauzolej pretvoren je u katedralu, dok su podrumi postali smetlište. No, vanjska vrata i zidovi su ostali, zajedno s tri egipatske sfinge koje je kao ukras palače koristio rimski car Dioklecijan.
Kroz stoljeća, Dioklecijanova palača prolazila je kroz brojne promjene, što je rezultiralo potpunom obnovom povijesnih staza. Tijekom srednjovjekovnog razdoblja, unutar zidina su izgrađene obiteljske rezidencije, palače i male crkve. Do danas je prostor ispunjen turističkim smještajem, restoranima i trgovinama.
Međutim, izvorni kvadrantni raspored Dioklecijanove palače ostaje s vratima, odnosno Zlatnim vratima, Srebrnim vratima, Željeznim vratima i Mjednim vratima, koja sva vode do središnjeg dvorišta ili Peristila.
Dioklecijanova palača u modernom dobu
Prije pet desetljeća, arheolozi su započeli iskopavanja podruma palače i otkrili da su impresivno očuvani, što im je omogućilo sastavljanje brojnih dijelova njene prošlosti.
Uspjeli su završiti rekonstrukciju Dioklecijanove palače u Splitu (Hrvatska) jer su bolje razumjeli ne samo samu palaču, već i ljude koji su živjeli unutar njenih zidina. Godine 1979. Dioklecijanova palača službeno je postala UNESCO-va svjetska baština.