Hrkanje: Bezazlena pojava ili simptom smrtonosnog poremećaja
Vaš partner ili ukućani se žale na vaše glasno i iritantno hrkanje tijekom noći, i to se dešava redovito? Vi se gotovo svako jutro budite pospani i teško održavate koncentraciju tijekom dana? Vrijeme je da shvatite ozbiljnost situacije i konačno nešto poduzmete.Za mnoge je hrkanje (http://betterlifestory.net/5-jednostavnih-rjesenja-za-hrkanje/) samo neugodna pojava koja ometa san kako hrkačima tako i njihovim partnerima. Istina je da hrkanje negativno utječe na san – bili vi toga svjesni ili ne! Hrkači i njihovi partneri su uglavnom neispavani, stalno umorni, razdražljivi, nemaju koncentraciju i teže obavljaju svakodnevne obaveze. Međutim, mnogi nisu svjesni da hrkanje može biti i simptom jako ozbiljnog, smrtonosnog poremećaja, koji se naziva apneja. Ovaj poremećaj, koji se javlja tijekom sna, jedan je od najčešćih krivaca iznenadnih smrti tokom sna!
Sadržaj:
Što je zapravo apneja u snu
Sleep apnea predstavlja ozbiljan poremećaj koji uzrokuje da tijekom sna „zaboravljamo disati“, točnije na trenutke prestajemo s disanjem. Karakteriziraju ju kratki prekidi disanja dok spavate i izrazito smanjen protoka zraka kroz dišne putove tijekom spavanja, u trajanju dužem od 10 sekundi. Iznenadna smrt tijekom spavanja zabilježena su u slučajevima kada ovi prekidi traju dulje od minut ili su prečesti pa dovode do drugih zdravstvenih problem.
Otprilike svaki 20 čovjek pati od apneje u snu – što je čak 5% opće populacije! Ovaj poremećaj je najlakše prepoznati ako za vrijeme spavanja glasno hrčete, ili ako se osjećate umorno čak i nakon 7-8 sati spavanja. Glavni simptom apneje je hrkanje, zbog čega se često naziva i „glasnim signalom za tihog ubojicu”.
Simptomi i faktori rizika
Prepoznavanje apneje i pravovremeno liječenje su izrazito važni točnije ključni za sprječavanje ozbiljnijih posljedica. Zbog toga je bitno da obratite pažnju ako imate jedan od ovih simptoma:
– glasno i redovito hrkanje (koje smeta vašim ukućanima ili partneru)
– pretjerana pospanost i umor tijekom dana
– prestanak disanja tijekom sna (koje vi možda nećete primijetiti, ali hoće vaš partner)
– buđenje sa suhim ustima, grlobolja ili česte jutarnje glavobolje
– problemi s koncentracijom, razdražljivost i nesanica
– česta buđenja tijekom noći praćena otežanim disanjem
Također, bitno je znati i najčešće faktore rizika za pojavu apneje, u koje između ostalih spadaju i:
– pretilost (pretili ljudi imaju 6 puta veće šanse za nastanak apneje)
– obujam vrata veći od 43 cm
– pušenje (do 3 puta veći rizik za pojavu apneje nego kod nepušača)
– konzumiranje alkohola
– pridružene srčane bolesti (aritmija, kongestivna srčana insuficijencija…)
– upotreba antidepresiva
– upotreba tableta za spavanje
– prethodne traume, kirurški tretmani
– pretežno spavanje na leđima
– promjene u nosu (devijacije, polipi ili začepljen nos tijekom spavanja)
– spol (muškarci su pod većim rizikom od žena)
– godine (bolest se najčešće javlja poslije 30. godine života, ali je moguće čak i kod djece)
Liječenje apneje
https://www.youtube.com/watch?v=TamvG07ybD
Kada prepoznate prve simptome apneje, bitno je odmah reagirati i liječiti ju. Ako se otkrije na vrijeme, odnosno ako je apneja još uvijek „u razvoju“ može se izliječiti i malim promjenama i slušanjem savjeta poput: gubitak težine, izbjegavanje konzumacije alkoholnih pića, antidepresiva (ako ih uzimate) i prestanak pušenja. Također, bitno je spavati na boku, a ne na leđima i redovito (svaku večer u približno isto vrijeme) ići u krevet. Pomoć može biti i održavanje prohodnosti nosa – povremene inhalacije, ispiranje slanom vodom, oblozi od kurkume, uređaji koji otvaraju nos tijekom spavanja i slično.
Kod težih slučajeva liječenje je malo kompliciranije. Kao glavni stup u liječenju apneje koristi se aparat za upuhavanje zraka tzv. CPAP (Continuous positive airway pressure), ili se vrši korištenje oralnih proteza. CPAP uređaj se sastoji od male turbine koja stvara pozitivni tlak zraka koji struji preko maske na lice pacijenta te održava dišni put stalno otvorenim. Međutim, sve više se ljudi odlučuje za alternativne metode, jer je CPAP uređaj uglavnom neugodan i često pacijenti iz različitih razloga ne mogu tolerirati ovaj uređaj.
Ako nijedan tretman ne uspije, krajnja opcija je kirurški zahvat. On podrazumijeva rekonstrukciju gornjih dišnih putova, a cilj je povećanje dišnog puta te uklanjanje uzroka hrkanja.
Rizici apneje u snu
Prestanak disanja tijekom sna može biti jako opasan jer sprječava dotok kisika. Nepravilan san tijekom samo jedne noći ostavlja brojne negativne posljedice, kao što su:
– smanjena pažnja i koncentracija
– problematični odnosi s ljudima (česte svađe, napadi, teško uspostavljanje komunikacije i sl.)
– nedostatak energije (teže obavljanje svakodnevnih obaveza)
– veća mogućnost povrede na poslu i saobraćajne nesreće
Neredovan san i redoviti prekidi disanja u snu tijekom dužeg vremenskog perioda dovode do još ozbiljnijih posljedica i zdravstvenih problema, koji u konačnici mogu biti i fatalni:
– visok krvni pritisak (pod većim rizikom su pušači, osobe koje konzumiraju alkohol ili imaju višak kilograma)
– bolesti srca i povećan rizik od infarkta (zbog nedovoljnog dotoka kisika)
– povećan rizik od moždanog udara (cirkulacija je lošija te krv ne dolazi do mozga)
– psihički poremećaji poput depresije
– rizik od upale pluća (uslijed udisanja tekućine i sluzi iz grla i njihovog slijevanja u pluća).
Kao što vidite, apneja nije nimalo bezazlen poremećaj zato je bitno smanjiti faktore rizika, prepoznati simptome i reagirati na vrijeme.