Fast fashion vs. slow fashion: što kažu modni stručnjaci?
Rasplamsale su se diskusije o angažiranoj modi među domaćim fashionistima, a ponetko ima i u planu spašavanje planete
ELLE Boutique već je izgradio reputaciju modne oaze koja okupira termin u kalendaru svake posvećene fashionistice koja voli domaći dizajn. Čak je i zagrebačka publika, koju kiša inače lako povuče u cjelodnevni odmor pod dekicu, hrabro došetala do Muzeja za umjetnost i obrt u jasnoj misiji da se dohvati selekcije iz najnovije ponude domaćih brendova te se podruži s njihovim autorima i drugim ljubiteljicama mode.
No jesenski su novitet Boutiqueova programa i dvije panel diskusije, ovoga puta održane na temu odnosa etike i estetike u suvremenim modnim tendencijama, koje je moderirala Elleova urednica kulture, Ana Fazekaš. Fokus je prvoga panela bio Fast Fashion vs. Slow Fashion, na kojemu su o različitim aspektima ovih sukobljenih tendencija razgovarali Saša Joka, modni urednik Elle magazina, Nada Mirković, dugogodišnja Elleova suradnica na područjima psihologije, umjetnosti te fenomenologije mode i popularne kulture, te dizajnerice Marija Kulušić i Maja Miletić (mammii jewellery).
Dominantni je trend u modnoj industriji fast fashion, svojevrsni modni pandan fast food-u, koji podrazumijeva da se moda izuzetno brzo proizvodi, u ogromnim količinama i jeftinim procesima, te se podjednako brzo konzumira, u procesu proizvodeći enormne količine otpada. Danas je modna industrija najveći onečišćivač okoliša, upravo zahvaljujući imperativu da se kupuju goleme količine odjeće, koja nije stvorena da traje, nego ima životni vijek u skladu s hiperubrzanim ritmom društvenih mreža. Instagram je postao svojevrsnim biljegom koji određuje kada je pojedinom komadu prošao rok trajanja – jednom na Instagramu, gotovo instantno postaje nenosivim. Odnos cijene, kvalitete i brzine rezultira vladavinom izuzetno destruktivnim obrascima koji živo sudjeluju u općem zagađenju, kao i porastu